EKSKLUZIVNI INTERVJU SA GORANOM ŠARIĆEM - Šta je narod bez svoje istorije

EKSKLUZIVNI INTERVJU SA GORANOM ŠARIĆEM

Šta je narod bez svoje istorije

Piše Snežana Ivković

Nova predavanja i novi intervju za kanadski Sanmagazine o prorocima, teorijama zavjere, polemikama sa istoričarima, tajnim arhivama Vatikana...

Srbi opstaju uprkos svom olujama burne prošlosti Balkana

1. Da li je istorija srpskog naroda inspirativna, ili se njome bavite samo kao naučnik?

Ono što pokreće mene, a i neke druge istraživače srpske istorije nije samo intelektualna znatiželja ili želja za naučnom istinom, već osjećaj potrage za drevnom mudrošću naših predaka. Činjenica da su Srbi još uvijek na Balkanu, nakon svih tih milenija je zadivljujuća. Sva velika carstva su na vrhuncu svoje moći napadala Srbe. Danas više ni jednog od njih nema, a Srbi su još uvijek ovdje. Uzmimo za primjer samo 20. vijek u kojem su se Srbi suprotstavili Osmanskom carstvu, Habsburškoj Monarhiji, carskoj Njemačkoj, nacističkoj Njemačkoj, Sovjetskom Savezu i SAD-u. Od svih njih jedino SAD još postoji. Najveća inspiracija i onima koji su stajali pred svim tim silama i meni je Kosovski zavjet koji je moralna vertikala, simbol izbora kojeg svaki narod ima pred sobom, kao i svaki pojedinac, onaj izbor kojeg je Isus sažeo u pitanje: "Šta vrijedi čovjeku da cijeli svijet dobije, ako izgubi svoju dušu?" Nasuprot današnjoj zapadnoj civilizaciji utonuloj u materijalizam, konformizam i konzumerizam, srpska istorija pokazuje da je moguć drugačiji put.

2. Da li verujete u sudbinu i postoji li neki prorok kojeg ste proučavali i kome ste poverovali proučavajući istoriju?

Nema sudbine osim one koju sami stvorimo. Slabi ljudi plaču nad svojom sudbinom, hrabri je mjenjaju. Koncept sudbine je do nas došao iz islama. Tamo je Alah svakom odredio broj koraka. Nauka nije dala konačan odgovor da li je sve preodređeno, ali ja sam najviše sklon ideji determiniranog kaosa. Sve verzije budućnosti postoje odjednom, a kako naša svijest nije vezana niti za prostor niti za materiju, iako uglavnom djeluje u njima, onda je moguće da se svijest nađe u prošlom ili budućem vremenu. Od tzv. proroka bili su mi zanimljivi spavajući prorok Edgar Cayce i Staljinov lični mag, Wolf Messing, a nezaobilazni su i naši Tarabići. Proučavajući istoriju nisam vjerovao nikome, a najmanje prorocima. Čak ni istomišljenicima ne vjerujem, nego aposolutno sve podvrgavam naučnoj metodologiji i logičkoj argumentaciji. Npr. našao sam zapis jednog pape iz 15. stoljeća u kojem tvrdi da su Albanci došli na Balkan sa Kavkaza. Iako i ja zastupam tezu da su Albanci na Balkanu tek od 11. stoljeća, papina tvrdnja sama za sebe nije nikakav dokaz, bez obzira što on sigurno nema razloga biti naklonjen Srbima, a nenaklonjen Albancima. Zato sam i to morao provjeriti i potvrditi iz više nezavisnih izvora i više grana nauka.

3. Ko su današnji Galileo Galilei i Nikola Kopernik i ima li hrabrih i naučno potkovanih ljudi koji danas mogu da promene svet?

Stavovi ljudi, a naučnici su samo ljudi, pate od neke vrste ljenosti. Kad ih čovjek jednom oformi, teško ih mjenja, čak i pod teretom činjenica. One naučnike koji donose nešto radikalno novo ismijavaju i omalovažavaju. Bezbroj je takvih primjera, uz Teslu koji takođe nije dovoljno prizant, dva najveća naučnika 20. vijeka su Viktor Schauberger i Wilhelm Reich koji su od naučne zajednice proglašeni za čudake i luđake. Neki sa podsmijehom pričaju kako je Tesla umro sam u hotelu New Yorker. Ako zamislimo taj posljednji Teslin dan, šta je on mogao vidjeti kroz prozor svoje sobe? Mogao je vidjeti New York koji je 60 godina ranije, kad je Tesla došao u Ameriku bio u mraku, a sada je svijetlio svjetlom kojim je Tesla osvjetlio svijet. U današnje vrijeme možda nema takvih genija poput Tesle, ali postoji mnogo vrhunskih naučnika koji pomiču granice našeg razumjevanja univerzuma, to su prije svega Bruce Lipton i njegova "biologija vjerovanja", Rupert Sheldrake sa morfogentskim poljima, Michael Talbot sa holografskim svemirom, pa Eric Lerner, autor knjige "Veliki prasak se nikad nije dogodio", Amit Goswami sa knjigom "Svemir svijestan sebe", Masaru Emoto pionir istraživanja vode, a kod nas je interesantan Goran Mitić, autor knjige "Uvod u novu fiziku". Posebno bih istaknuo dva hrvatska naučnika, Stjepana Gjurineka i Ivana Šimatovića koji su napisali nekoliko vrijednih knjiga.

4. Da li verujete u Teoriju zavere i da li je po Vama opstanak čovečanstva u rukama onih koji žele da unište čovečanstvo?

To je kao da pitate seljaka da li vjeruje u traktor?! Teorija zavjere je normalno ljudsko ponašanje. Čim se dvoje dogovaraju da treći nešto ne zna, to je zavjera. Tradicionalne metode istoričara nisu učinkovite, danas je potreban integralan i multidisciplinaran pristup iz razloga što je svaki istraživač koji je ozbiljno istraživao neko istorijsko razdoblje, a ne samo onako kako su ga učili profesori na fakultetu, naišao na brojne anomalije, neočekivne pojave, skupine, pojedince... mainstream istoričari te anomalije zanemaruju odbacujući ih kao nebitne i slučajne pojave – pa tako ne vide veze masona i američkog rata za nezavisnost ili ulogu templara u bitci kod Bannockburna. Svaki pravi istraživač s vremenom nauči da su upravo anomalije smjer kojim treba ići. Mi to možemo nazivati teorijom zavjere, a možemo i logikom kapitala i moći. U vrijeme američke agresije na Irak, svako ko je posumnjao u priču da Irak ima oružije za masovno uništenje bio je teoretičar zavjere, a danas znamo to oružije nije postojalo. Kako je Amerika napala Vijetnam? Izmislili su incident u zaljevu Tonkin, oni koji su na to tada ukazivali bili su proglašavani teoretičarima zavjere. Srbi su na primjeru Markala i Račka dobro upoznali metodologiju rada globalističkih elita sa zapada. Te elite ne žele uništiti čovječanstvo, nego njime vladati. Pa nije faraon htio pobiti svoje sluge, jer ko bi mu onda služio? Njima treba otuđeni pojedinac potpuno poslušan i pod kontrolom sistema, u jednoj nadnacionalnoj globalističkoj transhumanističkoj državi.

5. Koja Vas je knjiga ili otkriće najviše oduševilo u bibliotekama Vatikana? Da li su vam religijske knjige Pravoslavne crkve takođe dostupne i zanimljive i koje izvore koristite?

Od knjiga, najzanimljivije što sam otkrio je jedan rimski pisac koji spominje Srbe na Balkanu u antici, o čemu ću detaljnije pisati u svojoj knjizi. Vrlo važan je i dokument, odnosno tajno pismo biskupa Scapinelia budućem papi Piu XII. iz kojeg je jasno da Srbija nije kriva za 1. svjetski rat, jer je Austrija najmanje dvije godine prije atentata Gavrila Principa pripremala napad na Srbiju. Najviše me iznenadilo ono što sam saznao u neformalnim razgovorima po vatikanskih kuloarima, to što niko od svih tih svećenika, biskupa i profesora sa kojima sam na tu temo govorio ne sumnja u postojanje vanzemaljaca, Oni to uzimaju kao neospornu činjenicu, što me svakako navelo da preispitam svoje stavove i izvrsim istraživanja u tom smjeru. Pravoslavnim se knjigama nisam bavio u toj mjeri, koliko katoličkim.

6. Šta mislite o knjizi Gideona Greifa o Jasenovcu? Ima li šanse da se istorijske istine na temu najcrnjeg perioda u odnosima dva naroda konačno objave i javno priznaju u Hrvatskoj, onako kako je u ovoj studiji obelodanjeno svetu.

Pratio sam nastupe Gideona Greifa u medijima, ali samu knjigu nisam još pročitao, tako da o njoj ne mogu govoriti dok je ne proučim. Lično sam pesimističan po pitanju suočavanja hrvatskog društva sa genocidom u Jasenovcu, jer ga gotovo sve institucije ili negiraju ili ignoriraju. Više puta sam govorio o utjecaju Katoličke crkve u Hrvatskoj koja organizira tribine na kojim se negira genocid nad Srbima u NDH i čiji visokopozicionirani svećenici pišu knjige u kojima tvrde da u Jasenovcu nije bilo masovnih likvidacija. Svijetli je primjer, iako rijedak, knjiga Salamona Jazbeca "Magnissimum crimen - Pola vijeka revizionizma u Hrvata".

7. Da li ulazite u polemike sa poznatim istoričarima van teritorije bivše Jugoslavije i kojim?

Do sada nisam ulazio sa njima u polemike, nego sam se u svom radu često pozivao na strane autore. Masovne seobe naroda u srednjem vijeku, kao i seobe Slavena na Balkanu u 7. vijeku postoje samo još u glavama profesora na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Najveći hrvatski ekspert za srednji vijek, prof.dr. Neven Budak kaže da su to koncepti koji su odavno odbačeni od moderne istoriografske nauke. Dok beogradski profesori negiraju da je Vinčanska civilizacija uopće bila civilizacija, a kamoli da je imala pismo, najveći svjetski autoriteti poput Marca Merlinia ili Harolda Harmana pišu knjige i radove u kojima dokazuju da je to pismo. Sir Barrington Cunliffe, akademik i vodeći britanski arheolog sa Oxforda označio je Balkan kao mjesto gdje je počela prva serijska proizvodnja metala na svijetu. Od stranih istoričara, htio bih debatirati sa Esther Gitman, autoricom sramotne knjige o Stepincu koja ide toliko u apsurd da tvrdi kako Stepinac nije podržavao NDH, iako su poznata njegova pisma u kojima je molio Vatikan da samog kraja rata da lobira za opstanak NDH.

8. Poznato je da ste bacili rukavicu istoričarima, istraživačima u Srbiji. Da li ste spremni da to učinite i profesorima i istoričarima u Hrvatskoj i na koje teme?

U Hrvatskoj sam još prošle godine dobio poziv sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu za debatu protiv hrvatskih istoričara. Njima nisu bile sporne moje teze o starijoj prošlosti, već ono što govorim o 20. stoljeću i hrvatsko-srpskim odnosima. Predložili su mi da preko puta mene sjednu dva doktora istorije, inače poznati desničari. Odmah sam prihvatio, ali oni se do danas nisu javili.

9. Da li je tačno da na teritoriji Lepenskog vira i Vinče nema ljudskih ostataka koji se mogu koristiti za DNK analizu? Koji se svetski univerziteti-ustanove najviše bave ovim nalazištima i koje je najnovije otkriće o poreklu ovih civilizacija u najnovijim istraživanjima?

U Lepenskom Viru i Vinči ima ljudskih ostataka, ali ne u tolikoj mjeri da donesemo konačne zaključke na temelju njihovih analiza. U Vinči gotovo da i nisu nađena groblja, tek nekoliko skeleta koji mogu pripadati autohtonim pripadnicima vinčanske civilizacije, ali i došljacima. Neki od analiziranih skeleta u Lepenskom Viru nose našu haplogrupu I2, a i neke druge koje su i danas prisutne na našim prostorima. Tim analizama se bave najveći svijetski univerziteti i ustanove poput Harvarda i Max Planck instituta, ali je problem što iza njih stoje lobiji koji žele u nauku ugurati politiku, pa radi promigrantske politike koju podržavaju, izmišljaju priču da su prvu Evropu stvorili migranti sa Bliskog istoka, što je notorna budalaština. Tu budalaštinu i laž po Srbiji širi arheolog Dusan Borić, koji naravno radi za britanske i američke institucije.

10. Da li imate više onih koji Vas podržavaju u Srbiji, ili u Hrvatskoj?

Iako u Srbiji svojom voljom nisam držao predavanja ni nastupao u medijima godinu dana i dalje me tamo najviše ljudi podržava, praktično ne mogu hodati ulicama Beograda, da me neko ne zaustavi. Zaustavljaju me ljudi i u Hrvatskoj, kod mene u Rijeci na Korzu i u tražnom centru ili u Zagrebu kad šetam Ilicom, ali u Srbiji je podrška najjača i najveća. Naravno da zbog toga dobijam prijetnje od hrvatskih desničara i klerofašista. Ali moja ljubav prema Srbiji i Srbima nikad nije bila upitna i nikakve prijetnje to ne mogu promjeniti. U 2019. posvetio sam se predavanjima po Hrvatskoj, u Zagrebu sam svakih desetak dana i sala je uvijek puna, odličan sam primjem imao i u Istri, Šibeniku, Varaždinu, Plitvicama... kao i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Predavanja nisam prekidao ni preko ljeta. Vašim je čitaocima možda zanimljivo da imam pozive i iz Kanade.

11. Koje su Vam teme u centru pažnje trenutno i da li radite na nekoj knjizi?

Pri kraju je knjiga koju pišem u koautorstvu sa Krešimirom Mišakom koja se bavi najstarijom istorijom Slavena. Paralelno radim i na dvije samostalne knjige. U fokusu su mi hrvatsko-srpski odnosni, istražujem uzroke krvavog 20. vijeka na Balkanu i razloge sukoba između Hrvata, Srba i Bošnjaka, kao i utjecaj velikih sila na te sukobe. Neke od tema o kojima držim predavanja, a u perspektivi se možda nađu i u knjigama su tradicionalno vještičarstvo Balkana, stara vjera Srba i Hrvata, templarske misterije, sukob Srba sa globalističkim elitama devedesetih, itd.

12. Imate li poruku za čitaoce u Kanadi? Da li biste voleli da smo Vas pitali nešto što nismo?

Istorija jednog naroda je poput iskustva i sjećanja čovjeka. Šta je čovjek bez sjećanja i iskustva? Šta je narod bez svoje istorije? Usamljen list kojeg vjetar baca na sve strane. Dok god budu pamtili i čuvali nasljeđe svojih predaka, dotle će imati direktnu vezu sa njima, dotle će biti dio istog nebeskog stabla koje je opstalo uprkos svim olujama burne prošlosti Balkana.