Mentalne bolesti – epidemija savremenog društva

Nažalost u posljednje vrijeme sve češće čujemo riječi kao što su depresija, bipolarna bolest, anksioznost, anoreksija itd. i ukoliko nemamo nekoga bliskog s tim problemom, ne razumijemo o čemu se tačno radi. Ove teme u mnogima od nas izazivaju nelagodu i mislimo da se to nama ne može desiti. Često ne priznajemo da se radi o bolesti nego o čudnoj naravi ljudi. Mozak je najkompleksniji organ u ljudskom tijelu i mentalna bolest, kao i svaka druga, uzrokovana je nepravilnim radom tog organa.

Mentalne bolesti se javljaju kod oba pola bez obzira na starosnu dob, u svim etnokulturnim i društveno-ekonomskim grupama. Statistika pokazuje da će svaki peti Kanađanin u svom životnom vijeku imati nekakav mentalni problem. Simptomi su mnogobrojni i obuhvataju gubitak motivacije i energije, nesanicu ili preveliku potrebu za snom, nagle promjene raspoloženja, poremećen tok misli i razumjevanja, razne opsesije, ovisnosti i strahove. Mentalne bolesti onemogućavaju pravilno funkcionisanje, remete odnose među ljudima i vode ka socijalnoj izolovanosti.

Vjeruje se da je uzrok mentalnih bolesti kombinacija okruženja, fizičkih i socijalnih faktora. Okruženje uključuje stres uzrokovan psihološkom traumom, kao što su rat, smrt bliske osobe, seksualno zlostavljanje itd. Fizčki faktori su genetika, povrede mozga ili zloupotreba alkohola i narkotika. Socijalni faktori su mjesto stanovanja, odnosi u porodici, prijatelji tj. okruženje ljudi koje utiču na nas.

Neprihvaćenost i neznanje predstavljaju ogromnu barijeru ne samo prema adekvatnoj dijagnozi i tretmanu nego i prema prepoznavanju i prihvatanju mentalnih bolesti u društvu. Zbog svega toga samo 50 odsto oboljelih zatraži pomoć. Živimo u zemlji koja ima odličnu medicinsku zaštitu i samim tim nebrojene organizacije, udruženja, asocijacije, grupe za podršku, ustanove itd. Posmatrajući sa strane, izgleda kao da su mentalni bolesnici zaštićeni i zbrinuti ali ako se zaista nađete u tom problemu shvatićete da su stvari mnogo komplikovanije i da se bolesnik kao i oni koji se brinu o njemu najčešće osjećaju izgubljeno, bespomoćno i potpuno prepušteni sami sebi. Pomoć porodice je neprocjenjiva i ima ključnu ulogu u izliječenju bolesnika. Oni koji to nemaju često završe na ulici kao beskućnici. Dodatne komplikacije nastaju u uzrastu preko 18 godina kada roditelji i rodbina više nemaju pravo da odlučuju o tretmanu oboljelog nego su sve odluke na bolesniku koji često nije u stanju da sagleda situaciju i donese ispravne odluke. U takvim situacijama često dolazi do velikih kriza i raskola u porodici.

Uz odgovarajuću terapije, koju nije lako pronaći, upornost i podršku rodbine, mentalne bolesti se mogu liječiti vrlo efikasno. Terapije su razne i u zavisnosti od tipa problema mogu da se riješe lijekovima. Na tržištu se mogu naći na stotine različitih lijekova za razne mentalne bolesti. Samo za depresiju na jednoj internet stranici našla sam listu od preko 40 lijekova. Fitnes, psihoterapija, prirodini lijekovi, hipnoza, elektrošokovi itd. su alternativa lijekovima. Svaki bolesnik je unikatan i često prođe više mjeseci ili čak godina da se pronađe adekvatna terapija. 

Po statističkim podacima samoubistvo je vodeći uzrok smrti kod mladih između 15 i 25 godina. U Kanadi 4000 mladih ljudi godišnje izvrši samoubistvo, što nas stavlja na treće mjesto u svijetu. Razlozi za ovu stravičnu pojavu su kompleksni, ali podaci ukazuju na depresiju kao vodeći razlog. Ogroman porast kriminala, a posebno epidemija pucnjava po školama, usko su vezane za mentalne probleme. Ali treba napomenuti da su mentalni bolesnici mnogo češće žrtve nasilja nego počinitelji. Statistički samo jedno od petoro djece kojem je potrebna mentalna pomoć je i primi.

Kako prepoznati depresiju:

• Gubitak interesovanja, zapostavljanje hobija i ostalih aktivnosti
• Loše raspoloženje i nezadovljstvo (ljutina)
• Uznemiravajuće misli i priviđanje glasova
• Gubitak emocija
• Hronični osjećaj slabosti i umora
• Gubitak apetita
• Insomnija ili prevelika potreba za snom
• Izostajanje sa posla i škole
• Zloupotreba lijekova i alkohola/narkotika da bi funkcionisali
• Bespomoćnost i razmišljanja o samoubistvu
• Izbjegavanje prijatelja i rodbine.

Kako treba reagovati ako se nađemo u poziciji da naši bližnji imaju mentalni problem:

• Obratiti se ljekaru i što prije zatražiti najbolji mogući tretman
• Voditi računa da oboljeli uzima lijekove i redovno odlazi kod ljekara
• Uticati na zdrav način života
• Biti emotivna podrška kada god je to potrebno, razgovarati i suosjećati sa oboljelim.

Da bi se blagovremeno dijagnosticirale mentalne bolesti, pružila pomoć u ranim fazama i sprečila kobna sudbina, u Kanadi se pokreću udruženja, grupe i asocijacije za povijećanje svijesti građana o depresiji i mentalnim bolestima današnjice. Canadian Mental Health Association na svojoj veb-stranici poziva građane da kontaktiraju sa svojom lokalnom provincijskom vladom i apeluju da se povećaju fondovi za  mentalno zdravlje i ovisnosti u Kanadi. Inicijativa se zove Budi glasan (Get Loud) i na njihovoj veb-stranici se mogu naći instrukcije kao i primjerak pisma koje se može koristiti.  Ove godine u januaru Bell Canada organizovao je kampanju -  Hajde da razgovaramo (Let’s Talk). Predstavnik kampanje je bila Clara Hughes, nosilac šest olimpijskih medalja, koja je i sama iskusila mentalnu bolest i razumije koliko je važno razgovarati o mentalnom zdravlju u kući, školama i na medijima. Sav prihod je otišao za program posvećen mentalnom zdravlju, tako da je 109,451,718 tekst poruka i poziva, („tweets and shares“) obogatilo fond za mentalno zdravlje za 5,472,585 dolara. Postoji 24 sata otvorena telefonska linija i broj na koji se može  obratiti bilo ko kome je potreban savet ili pomoć: Mental Health Help Line 1-866-531-2600.

Iako je veoma teško spriječiti i predvidjeti mentalnu bolest, zdrava ishrana, redovno vježbanje, održavanje porodičnih veza, bogat društveni život, uredan san, joga, meditacija, kreativne aktivnosti, boravak u prirodi itd.  svakako mogu pozitivno da utiču na mentalno zdravlje. Podsjetimo se  naše stare mudre poslovice: „U zdravom tijelu zdrav duh.” Dokazano je i da značajnu ulogu u održavanju dobrog mentalnog zdravlja imaju omega-3 masne kiseline. Jedna od njih je DHA, dokosaheksaenoična kiselina, koja se inače nalazi u moždanim ćelijama. Manjak DHA uzrokuje niz mentalnih problema, a povećanje unosa DHA preporučuje se kod slabljenja pamćenja, depresije, poremećaja raspoloženja, demencije i poremećaja tj. smanjenja pažnje. Uz DHA, za dobro zdravlje mozga često se preporučuju i vitamin D, vitamin B12 i antioksidanti.

Naravno, mnogo toga  je van naše kontrole, rano prepoznavanje i brzo reagovanje je ključ u rešavanju problema. Društvene akcije za borbu protiv bolesti treba podržati, oči širom otvoriti i biti iskren u razgovoru sa svojim bližnjima.